
Prvenstveno zato što je on naš, hrvatski, dubrovački, a time i svjetski. Zato što on na najbolji način opisuje tisućljetnu povijest Grada-države, koja nam u mnogo čemu može i danas biti uzorom. To nije bio samo kameni zapis. To je biosvagdanji životni princip Dubrovčana. Pod sjenom toga zapisa su se branili interesi Republike. A povijest piše da su se branili i vlastitim životima. Jer Republika i njena sloboda su bili sve, njima se podređivalo i vlastito imanje, a često puta i život.
Što znači taj latinski natpis ? Latinski je zato, jer se sve velike sentencije bilježe latinskim. Ima više prijevoda. Latinisti bi vjerojatno dali jedan,li on mora imati više njih, jer on šalje poruku mnogima. Mogli bismo ga prevesti kao „Zaboravivši privatno brinite o javnom“. Ili, „Zaboravite vlastite probitke i skrbite se za zajedničke“.Ili, „Društveni interes stoji iznad privatnog“, i tako dalje.
Taj je slogan bio presudna i vezivna spona Dubrovčana. Zato smo i mi potražili našu sponu. A naša je spona naša baština. Bez nje smo već sada puno siromašniji, a ako joj ne pomognemo bit ćemo još i više.Bit ćemo samo obični ljudi koji će imati svoje kuće, svoje automobile,klijeti, jahte, pa čak i avione, ali ćemo biti silno siromašni, jer bez baštine i mi, a da toga nismo ni svjesni, postajemo ipak beskućnici.
Zato smo uzeli taj prastari dubrovački slogan i za našu Zakladu, kako bismo probudili taj duh. Kako bismo poslali poruku onima koji imaju, da dio moraju dati i za društvo oko sebe, a najbolji način je da pomognu spasiti našu baštinu.
Zato, NE SKUPLJAJTE BOGATSTVA SAMO ZA SEBE, PODIJELITE I MALI DIO ZA NAŠU BAŠTINU. Danas vam nitko posebno neće biti zahvalan.Zahvalni će vam biti tek oni danas još nerođeni. A među njima su i vaši osobi, izravni potomci.