MARIJA ZUBER
MLADEN IVANOVIĆ
PRIRUČNIK O PRAVNOM, POREZNOM I CARINSKOM SUSTAVU ZA NEVLADINE ORGANIZACIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
PRIRUČNIK O PRAVNOM, POREZNOM I CARINSKOM SUSTAVU ZA NEVLADINE ORGANIZACIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
Copyright © 2006 Europski centar za neprofitno pravo (Europeanl Center for Not-for-Profit Law - ECNL), Budimpešta. Sva prava pridržana. Za ECNL priručnik pripremili Mladen Ivanović, UNDP (dio o pravnom sustavu), i Marija Zuber, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika (dio o carinskom i poreznom sustavu). Ovaj priručnik omogućila je velikodušna potpora američkih građana preko Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), pod uvjetima iz Sporazuma o suradnji USAID CA#160-A-00-01-00109-00, kroz projekt CroNGO, koji provodi Academy for Educational Development (AED). Sadržaj ne odražava nužno stajališta Američke agencije za međunarodni razvoj ili Vlade SAD-a, nego su za njega odgovorni autori..
1. Tko može osnovati zakladu u Republici Hrvatskoj?
Zakladu u Republici Hrvatskoj može osnovati domaća ili strana pravna ili fizička osoba (ili više njih zajedno), bez ikakvih ograničenja.
2. Koje državno tijelo registrira zaklade?
Zaklade registrira Središnji državni ured za upravu u Zagrebu, Maksimirska 63.
3. U kojoj formi mora biti sačinjen akt o osnivanju zaklade?
Ako zakladu osniva jedna osoba (fizička ili pravna), zaklada se osniva izjavom o osnivanju zaklade koja može biti sačinjena u različitoj formi: kao odluka, oporuka i sl. Međutim, ako zakladu osniva zajednički više osoba, akt o osnivanju zaklade mora biti sačinjen u obliku pisanog ugovora. Ako se zaklada osniva za života zakladnika, potpis na aktu o osnivanju mora biti ovjeren. Ako se zaklada osniva za slučaj smrti zakladnika, izjava o njezinom osnivanju mora biti u obliku izjave posljednje volje (oporuke ili legata). U svakom slučaju, akt o osnivanju zaklade mora biti sastavljen u pisanom obliku.
4. Što mora sadržavati akt o osnivanju zaklade?
Akt o osnivanju zaklade mora sadržavati očitovanje volje zakladnika da se određena imovina trajno namjenjuje osnivanju zaklade, podatke kojima se točno određuje osnovna imovina zaklade, procjenu vještaka o vrijednosti imovine i predvidivim prihodima koje bi ona mogla davati i određenje općekorisne i dobrotvorne svrhe zaklade.
5. Može li akt o osnivanju sadržavati i neke druge odredbe, osim onih koje Zakon propisuje kao obvezni sadržaj?
Da. Akt o osnivanju zaklade može sadržavati odredbe o upravitelju zaklade ili bilo koju drugu odredbu koja čini obvezni sadržaj statuta zaklade.
6. Mora li akt o osnivanju zaklade izraditi javni bilježnik?
Ne. Međutim, ako se zaklada osniva za života osnivača, radi vjerodostojnosti mora se kod javnog bilježnika učiniti ovjera potpisa osnivača.
7. Može li zakladnik opozvati akt o osnivanju zaklade?
Može, sve do trenutka dostave rješenja kojim se dopušta osnivanje zaklade.
8. Koji uvjeti moraju biti ispunjeni za osnivanje zaklade?
Prije svega mora postojati akt o osnivanju zaklade koji je donijet sukladno odredbama Zakona o zakladama i fundacijama, svrha zaklade mora biti općekorisna ili dobrotvorna a imovina zaklade mora biti dostatna za trajno ispunjavanje svrhe zaklade.
9. Koliko je trošak osnivanja zaklade?
Za osnivanje zaklade plaća se propisana upravna pristojba (70,00 kuna). Osim toga, trošku osnivanja valja pribrojiti i vrijednost imovine koja se prenosi na zakladu, kao i trošak izrade procjene vrijednosti zakladne imovine koju mora izraditi ovlašteni sudski vještak.
10. Kada se smatra da imovina zaklade nije dostatna za trajno ispunjavanje svrhe zaklade?
Smatra se da imovina zaklade nije dostatna za trajno ispunjavanje svrhe zaklade ako bi njezini predvidivi prihodi trajno ili za dulje vrijeme omogućavali samo očuvanje te imovine, a ne i ostvarenje neposredne svrhe zaklade.
11. Kada je osnivanje zaklade nedopušteno?
Ako je svrha zaklade nemoguća, pravno ili moralno nedopustiva i ako za osnivanje zaklade ne postoji nikakav razborit razlog, ili kad svrha zaklade očito ne bi bila ozbiljna.
12. Podnosi li se zahtjev za osnivanje zaklade na propisanom obrascu ili u slobodnoj formi?
Zahtjev za osnivanje zaklade se podnosi na propisanom obrascu koji se kupuje u prodavaonicama “Narodnih novina”.
13. Koju je dokumentaciju potrebno priložiti uz zahtjev?
Uz zahtjev za osnivanje zaklade potrebno je priložiti sljedeće:
akt o osnivanju zaklade;
izvadak iz određenog upisnika u koji je upisana pravna osoba, zakladnik;
izvadak iz određenog upisnika ili druga isprava iz koje je vidljivo da je imovina koju je zakladnik namijenio zakladi njegovo vlasništvo;
suglasnost za uporabu riječi “Hrvatska” te grba i zastave RH u imenu zaklade;
odluku nadležnog tijela pravne osobe kojom je odlučeno da ta pravna osoba osnuje zakladu;
dozvolu nadležnog tijela druge države ili međunarodne(međudržavne) organizacije o uporabi i oponašanju imena, grba, zastave ili drugih državnih amblema ili službenog znaka za kontrolu i garanciju kvalitete u imenu zaklade;
pravomoćnu presudu nadležnog suda ako je akt o osnivanju zaklade pobijan u parnici;
pisanu, javno ovjerenu izjavu osobe ili njezinih nasljednika o uporabi imena, ako ime zaklade sadrži ime fizičke ili pravne osobe koja nije zakladnik;
potvrdu banke u kojoj je položen novčani iznos što ga je zakladnik namijenio zakladi;
izjavu o suglasnosti treće osobe ili odluku državnog tijela o registraciji određenog imena zaklade;
procjenu sudskog vještaka o vrijednosti i predvidivim prihodima imovine.
14. Tko i kada imenuje privremenog upravitelja zaklade?
Privremenog upravitelj zaklade imenuje registracijsko tijelo nakon primitka akta o osnivanju zaklade, odnosno nakon izdavanja dopuštenja za osnivanje zaklade oporukom.
15. Tko može biti privremeni upravitelj zaklade?
Privremeni upravitelj može biti poslovno sposobna fizička osoba koja je aktom o osnivanju određena za upravitelja zaklade ili, ako aktom o osnivanju nije određena osoba upravitelja, registracijsko tijelo može imenovati neku drugu osobu kao privremenog upravitelja zaklade (u tom slučaju to može biti i službenik registracijskog tijela).
16. U kojem je roku registracijsko tijelo dužno donijeti odluku o zahtjevu za osnivanje zaklade?
U roku od 60 dana od dana predaje urednog (kompletnog) zahtjeva.
17. Tko može biti stranka u postupku osnivanja zaklade?
Ako je osnivač pravna osoba, ili se zaklada osniva za života zakladnika, stranka u postupku može biti zakladnik. Međutim, ako zakladnik umre, ili se zaklada osniva za slučaj smrti zakladnika, stranka u postupku mogu biti nasljednici zakladnika i izvršitelj oporuke.
18. Tko može biti postavljen za upravitelja zaklade?
Za upravitelja zaklade postavit će se, u pravilu, osoba određena u aktu o osnivanju, ako ta osoba želi obavljati dužnost upravitelja, te ako registracijsko tijelo ocijeni da ta osoba može obavljati dužnost upravitelja. Ako u aktu o osnivanju nije određena osoba upravitelja, ako određena osoba odbije obavljati dužnost upravitelja, ili ako registracijsko tijelo ocijeni da osoba određena u aktu o osnivanju ne može obavljati dužnost upravitelja, registracijsko će tijelo upravitelja postaviti prema slobodnoj ocjeni.
19. Koje su dužnosti upravitelja zaklade?
Upravitelj zaklade mora preuzeti i skrbiti za zakladnu imovinu, predstavljati i zastupati zakladu, predložiti statut zaklade i predložiti registracijskom tijelu osobe za prvo postavljanje tijela upravljanja zaklade.
20. Ima li upravitelj pravo na nagradu?
Da, upravitelj ima pravo na primjerenu nagradu za svoj rad, kao i na naknadu stvarnih troškova.
21. Tko određuje ime zaklade?
Određuje ga zakladnik. Ako on to nije učinio, ili ako se ime koje je odredio ne može prihvatiti, ime zaklade odredit će registracijsko tijelo.
22. Može li ime zaklade sadržavati imena ljudi i pravnih osoba?
Može ako te osobe ili njihovi nasljednici daju pisani, ovjereni pristanak da se njihovo ime ili naziv koristi u imenu zaklade.
23. Može li sjedište zaklade biti u inozemstvu?
Ne. Sjedište zaklade mora biti u Republici Hrvatskoj.
24. Mogu li u hrvatskoj djelovati predstavništva stranih zaklada?
Mogu.
25. Što se smatra stranom zakladom?
Stranom zakladom smatra se zaklada sa sjedištem u inozemstvu, koja je valjano osnovana i registrirana po pravu zemlju u kojoj ima sjedište.
26. Primjenjuje li se pri osnivanju predstavništva strane zaklade načelo uzajamnosti?
Da. Načelo uzajamnosti je jedan od temeljnih uvjeta koji moraju biti ispunjeni kako bi strana zaklada u Republici Hrvatskoj mogla osnovati svoje predstavništvo. Načelo uzajamnosti znači da strana zaklada može osnovati svoje predstavništvo u Republici Hrvatskoj samo ako hrvatske zaklade u zemlji njezina sjedišta mogu također osnovati svoje predstavništvo.
Načelo uzajamnosti se ne primjenjuje na stranu zakladu koja ima sjedište i koja je valjano osnovana i registrirana u zemlji članici Svjetske trgovinske organizacije.
27. Kome se podnosi zahtjev za upis u Upisnik predstavništava stranih zaklada i fundacija?
Zahtjev se podnosi Središnjem državnom uredu za upravu u Zagrebu, Maksimirska 63.
28. Što je potrebno priložiti uz zahtjev za upis u Upisnik?
Zahtjevu za upis u Upisnik predstavništava stranih zaklada i fundacija potrebno je priložiti sljedeće isprave u izvorniku i ovjerenom prijevodu na hrvatski jezik:
izvadak iz registra u kojem je u zemlji sjedišta strana zaklada, upisana, ne stariji od dva mjeseca, iz kojeg je vidljivo tko je ovlašten zastupati zakladu, te s kojom svrhom je ona registrirana,
odluku o osnivanju predstavništva,
akt o osnivanju, statut ili drugi dokument o osnivanju strane zaklade, iz kojeg je vidljiva njena svrha i djelatnost, javno ovjereni po propisima zemlje u kojoj osnivač ima sjedište,
javno ovjereno skraćeno posljednje godišnje financijsko izvješće o poslovanju zaklade,
javno ovjerena suglasnost osobe ovlaštene za zastupanje strane zaklade u Republici Hrvatskoj o prihvaćanju te dužnosti.
Zahtjev za osnivanje predstavništva strane zaklade podnosi se u dva primjerka na obrascu koji se kupuje u prodavaonicama “Narodnih novina”.
29. Što čini imovinu zaklade?
Osnovnu imovinu zaklade čini ona imovina koju je aktom o osnivanju osnivač namijenio zakladi. Ova se imovina ne smije umanjivati (prodavati, trošiti i sl.). Osim toga, imovinu zaklade čini i imovina koju zaklada stekne gospodarskim iskorištavanjem svoje imovine (zakupnina, kamate, prihodi od autorskih prava i sl.). Radi stjecanja imovine zaklada može organizirati određene aktivnosti kao npr. dobrotvorne priredbe, prigodnu lutriju, izradu i prodaju prigodnih tiskovina, amblema, znački, itd. Ove djelatnosti zaklada može obavljati samostalno, bez obveze osnivanja posebne pravne osobe.
30. Može li se imovina zaklade nalaziti u inozemstvu?
Može. Samo se novčana sredstva koja čine imovinu zaklade moraju unijeti u Republiku Hrvatsku i položiti na račun zaklade.
IV. STATUT ZAKLADE
31. Koji je obvezan sadržaj statuta zaklade?
Statut zaklade mora sadržavati ime i sjedište zaklade, podatke o osnivanju i osnovnoj imovini zaklade, odredbe o svrsi zaklade i krugu osoba koje se zakladom pomažu, te načinu na koji se odobrava potpora, odredbe o tijelima upravljanja i zastupanju zaklade te odredbe o postupku za njihovo postavljanje i razrješenje, kao i o odgovornosti za rad njihovih članova, odredbe o donošenju odluka zakladnih tijela te objavi tih odluka, odredbe o ovlastima zakladnih tijela i o njihovom pravu na naknadu troškova i nagradu za obavljeni posao, odredbe o podnošenju izvješća i polaganju računa o imovinskom i financijskom stanju zaklade, odredbe o pravnim poslovima za obavljanje kojih je potrebna suglasnost, odnosno naknadno odobrenje registracijskog tijela i odredbe o prenamjeni preostale imovine u slučaju prestanka zaklade.
32. Tko je dužan izraditi statut zaklade?
Upravitelj zaklade dužan je u roku od 30 dana od dana postavljenja registracijskom tijelu podnijeti statut na odobrenje.
33. Iz kojih razloga registracijsko tijelo može uskratiti odobrenje statuta?
Samo ako statut zaklade nije u skladu s odredbama Zakona o zakladama i fundacijama ili bilo kojeg drugog zakona, ili ako njegove odredbe proturiječe odredbama akta o osnivanju. U tom slučaju upravitelj je dužan registracijskom tijelu podnijeti novi statut zaklade.
34. Mogu li se odredbe statuta izmijeniti?
Mogu. To mogu, sukladno propisanom načinu odlučivanja, učiniti zakladna tijela. Odluka o promjeni statuta mora se podnijeti na odobrenje registracijskom tijelu. Osim toga, registracijsko tijelo može zakladnim tijelima naložiti izmjene i dopune statuta zaklade, ako je to potrebno da bi se ostvarila volja zakladnika, odnosno svrha zaklade u izmijenjenim uvjetima. Ako zakladna tijela ne postupe po tom nalogu u roku od 30 dana, registracijsko tijelo će samo odrediti odgovarajuću izmjenu statuta.
35. Tko može biti predložen za člana zakladnih tijela?
Mogu biti predložene poslovno sposobne osobe koje su dostojne povjerenja s obzirom na svoju stručnost, prethodni rad i vladanje, i koje daju pisanu javno ovjerenu suglasnost da prihvaćaju tu dužnost. Članovi zakladnog tijela ne mogu biti osobe kojima su namijenjene koristi zaklade, službenici registracijskog tijela i članovi Zakladnog vijeća.
36. Jesu li članovi zakladnih tijela plaćeni za svoj rad?
Rad u zakladnim tijelima u pravilu je počastan i dobrovoljan. Međutim, članovi zakladnih tijela imaju pravo na naknadu troškova koji nastanu u vezi s obavljanjem dužnosti člana, te pravo na plaću (nagradu) za svoj rad. Nagrada se može isplaćivati samo iz prihoda zaklade, i samo ako je to izričito predviđeno statutom zaklade.
37. Kada se zakladi postavlja povjerenik?
Registracijsko će tijelo postaviti povjerenika ako postavljena tijela upravljanja zakladom više ne mogu ili neće obavljati svoju dužnost, a registracijsko tijelo ili druga nadležna tijela, nisu poduzela mjere za njihovu zamjenu; ako jedno ili više zakladnih tijela, postupajući protivno svojim dužnostima, ugrozi trajno održavanje osnovne imovine ili ispunjavanje svrhe zaklade; ili ako je doneseno rješenje o prestanku zaklade.
38. U kojim slučajevima zaklada prestaje?
Zaklada prestaje ako izgubi imovinu, ako njezina imovina prestane biti dostatna za trajno ispunjavanje svrhe zaklade, a nema uvjeta za pretvorbu zaklade u fundaciju, ali se svrha zaklade može postići njezinim prestankom i prijenosom zakladne imovine u neku drugu zakladu te ako svrha zaklade prestane biti općekorisna ili dobrotvorna ili je njezino ostvarivanje postalo nemoguće, pravno ili moralno nedopušteno, a te nedostatke nije moguće ukloniti promjenom statuta.
39. Može li se protiv zaklade provesti stečajni ili likvidacijski postupak?
Može. U tom se slučaju na odgovarajući način primjenjuju propisi koji uređuju stečaj i likvidaciju ustanova.
40. Tko preuzima imovinu nakon prestanka zaklade?
Osnivač zaklade može aktom o osnivanju (ili statutom) urediti kome će pripasti imovina u slučaju prestanka zaklade. Osnivač može odrediti da će se imovina dodijeliti nekoj pravnoj ili fizičkoj osobi. Ako to nije moguće zakladna će se imovina prenijeti nekoj drugoj zakladi sa sličnom svrhom. Ako ni to nije moguće zakladna će se imovina namijeniti nekoj općekorisnoj ili dobrotvornoj svrsi koja je najbliža volji utemeljitelja zaklade koja je prestala.
VII. FUNDACIJE
41. Što je fundacija?
To je imovina namijenjena da u određenom vremenskom razdoblju, ali ne dulje od pet godina, služi ostvarivanju neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe. Dakle, fundacija je isto što i zaklada ali sa ograničenim vremenskim trajanjem.
42. Može li se zaklada pretvoriti u fundaciju?
Može, ako njezini prihodi više nisu dostatni za trajno ispunjavanje svrhe zaklade, ali je uporabom osnovne imovine zaklade predvidljivo moguće ispunjavanje njezine svrhe za najmanje još deset godina. Osnivač zaklade može se u tom slučaju opredijeliti i za neko drugo rješenje.
43. Mogu li u Republici Hrvatskoj djelovati predstavništva stranih fundacija?
Mogu, pod istim uvjetima kao i predstavništva stranih zaklada.
44. Što je Zakladno vijeće?
Prema Zakonu o zakladama i fundacijama Zakladno vijeće je najviše stručno i savjetodavno tijelo koje prati i potiče razvoj zakladništva u Republici Hrvatskoj. Zakladno vijeće ima predsjednika i šest članova, a imenuje ih Vlada Republike Hrvatske. Do danas, prema saznanju autora, Vlada nije imenovala članove Zakladnog vijeća.
45. Tko vodi zakladni upisnik (registar)?
Zakladni upisnik vodi Središnji državni ured za upravu u Zagrebu, Maksimirska 63.
46. Jesu li podaci iz zakladnog upisnika javni?
Da. Pravo uvida u zakladni upisnik ima svaka zainteresirana osoba. Isto tako, svaka zainteresirana osoba može tražiti izvatke iz zakladne ili fundacijske knjige i prijepise isprava iz spisa.
Europski centar za neprofitno pravo (Europeanl Center for Not-for-Profit Law - ECNL), Budimpešta. Sva prava pridržana. Za ECNL priručnik pripremili Mladen Ivanović, UNDP (dio o pravnom sustavu), i Marija Zuber, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika (dio o carinskom i poreznom sustavu). Ovaj priručnik omogućila je velikodušna potpora američkih građana preko Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), pod uvjetima iz Sporazuma o suradnji USAID CA#160-A-00-01-00109-00, kroz projekt CroNGO, koji provodi Academy for Educational Development (AED). Sadržaj ne odražava nužno stajališta Američke agencije za međunarodni razvoj ili Vlade SAD-a, nego su za njega odgovorni autori..